Prijave nepravilnosti


Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti uređuje se prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava osoba u postupku prijavljivanja, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

Povjerljiva osoba je, sukladno Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, fizička osoba zaposlena kod poslodavca ili treća fizička osoba imenovana od strane poslodavca radi zaprimanja prijava nepravilnosti, komunikacije s prijaviteljem i vođenja postupka zaštite u vezi s prijavom nepravilnosti.

Sukladno članku 43. stavku 7. Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, povjerljiva osoba je ujedno i osoba za nepravilnosti.

Koje sve prijave nepravilnosti postoje?

  • Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti
  • Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti
  • Prijavljivanje nepravilnosti u upravljanju sredstvima
  • Javno razotkrivanje

Načini prijavljivanja nepravilnosti

Prijavljivanje možete napraviti na slijedeće načine:

  • Usmeno
  • Pisano
  • Elektroničkim putem (ako uvjeti subjekta to dozvoljavaju)
  • Javno / putem medija

Obveze povjerljive osobe

Povjerljiva osoba obvezna je:

  • zaprimiti prijavu nepravilnosti i potvrditi primitak prijave u roku od sedam dana od dana primitka i obavijestiti prijavitelja nepravilnosti o potrebi i načinu dopune prijave,
  • obavijestiti prijavitelja nepravilnosti o njegovim pravima u postupku prijave nepravilnosti i bez odgode poduzeti radnje iz svoje nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti,
  • poduzeti radnje radi ispitivanja nepravilnosti i dostaviti prijavitelju povratnu informaciju o prijavi u pravilu u roku od 30 dana, ali ne duljem od 90 dana od dana potvrde o primitku prijave ili ako potvrda nije poslana prijavitelju, nakon proteka sedam dana od dana podnošenja prijave,
  • bez odgode prijavu o nepravilnosti proslijediti tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave ako nepravilnost nije riješena s poslodavcem,
  • bez odgode pisanim putem obavijestiti prijavitelja nepravilnosti o ishodu ispitivanja prijave,
  • pisanim putem izvijestiti nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti o zaprimljenim prijavama i ishodu postupanja u roku od 30 dana od dana odlučivanja o prijavi,
  • čuvati identitet prijavitelja nepravilnosti i podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja, odnosno objave drugim osobama, osim ako to nije suprotno posebnom zakonu,
  • obavijestiti prijavitelja nepravilnosti te mu pružiti jasne i lako dostupne informacije o mogućnosti izravnog prosljeđivanja prijave nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje te o mogućnosti da se uočene nepravilnosti prijave i prema potrebi institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Europske unije nadležnim za postupanje po sadržaju prijave nepravilnosti,
  • voditi evidenciju o zaprimljenim prijavama,
  • sudjelovati u programima edukacije koji se odnose na zaštitu prijavitelja nepravilnosti,
  • svoje dužnosti obavljati zakonito i savjesno i ne smije zlouporabiti svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti te
  • sastaviti i podnijeti godišnje izvješće o prijavljenim nepravilnostima koje uključuje broj prijava, broj postupaka pokrenutih na temelju takvih prijava i njihov ishod.

Uz navedeno, ujedno kao i osoba za nepravilnosti, sukladno članku 43. stavku 2. Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, povjerljiva osoba:

  • zaprima prijave o nepravilnostima od zaposlenika, građana ili anonimnih prijavitelja, odnosno kada nepravilnosti nisu utvrđene tijekom nadležnog postupanja državnih institucija, koje se odnose na rad nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima su imenovane
  • procjenjuje osnovanost zaprimljenih prijava o nepravilnostima i predlaže način postupanja u skladu s Pravilnikom o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru te
  • priprema godišnje objedinjeno izvješće o nepravilnostima.

Prava prijavitelja nepravilnosti

Prijavitelj nepravilnosti ima pravo na:

  • zaštitu identiteta i povjerljivosti
  • sudsku zaštitu
  • naknadu štete
  • primarnu besplatnu pravnu pomoć u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravno na besplatnu pravnu pomoć
  • emocionalnu podršku
  • drugu zaštitu predviđenu u postupcima propisanim Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Postupak prijave nepravilnosti

Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti je prijavljivanje nepravilnosti poslodavcu. Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti započinje dostavljanjem prijave povjerljivoj osobi. Prijava nepravilnosti sadrži podatke o prijavitelju nepravilnosti, prijavljenom tijelu ili osobi te informacije o nepravilnostima.

Prijava se može podnijeti u pisanom ili usmenom obliku. Pisani oblik uključuje svaki oblik komunikacije koji osigurava pisani zapis. Usmeno prijavljivanje moguće je telefonom ili drugim sustavima glasovnih poruka te, na zahtjev prijavitelja, fizičkim sastankom u razumnom roku.

Nepravilnost, sukladno članku 6. točki 1. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, su radnje ili propusti koji su protupravni i odnose se na područje primjene i propise navedene u članku 4. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, ili su u suprotnosti s ciljem ili svrhom tih propisa.

Nepravilnost, sukladno članku 3. Pravilnika o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru, je nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa koja proizlazi iz radnji ili propusta institucije, koja ima ili bi mogla imati štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini, potraživanjima ili obvezama, te je protivna etičkim načelima u javnom sektoru.